Povijesna postrojba „Kliški uskoci“ pokretni je spomenik nacionalne kulturno-povijesne baštine, koji zajedno s Tvrđavom Klis, jednim od najvažnijih i arhitektonski najljepših fortifikacijskih zdanja na hrvatskom tlu, još i danas u memoriji održava povijest o slavnim vremenima kad je Klis krvario za obranu Hrvatske i cijele Europe.

    27. i 28. srpnja 2018. Kliški uskoci ponovno brane Tvrđavu Klis od osmanskih napada. Uskočki boj za Klis sadržajnim programom i mnoštvom sudionika poziva sve zaljubljenike u oživljenu povijest na Tvrđavu Klis i Trg Mejdan. Pripremite se na tešku topovsku paljbu, pucnjeve iz kubura, zveket mačeva i borbu do samog kraja jer pred nama je povijesno-scenski spektakl kakav možete doživjeti jedino unutar zidina slavne kliške tvrđave.

  • Uskočki boj za Klis

    Povijesno-scenski spektakl "Uskočki boj za Klis" je međunarodna manifestacija koju organizira Povijesna postojba Kliški uskoci. Dvodnevni spektakl oživljene povijesti u kojem sudjeluje preko 300 članova povijesnih postrojbi i viteških skupina iz cijele Hrvatske i Europe, vraća posjetitelje u srednji vijek i doba obrane Klisa od Osmanlija.

  • Organizirani posjeti Tvrđavi Klis

    Doček od strane dijela pripadnika povijesne postrojbe "Kliški uskoci" u živopisnim povijesnim odorama i s izvornim naoružanjem. Razgledanje povijesnih znamenitosti unutar tvrdave u pratnji uskočkih vodiča, s posjetom crkvi sv. Vida. Atrakcija uskočke izvedbe mačevalačkih dvoboja, pucanja iz kubure, gađanja meta lukom i strijelom.

car Karlo V

„Uskoci su najbolji ljudi na svijetu za ratno vrijeme“

Karl von Habsburg odlikovao Kliške uskoke

Nadvojvoda Karl von Habsburg, poglavar bivše carske austrijske i hrvatsko-ugarske kraljevske kuće Habsburg-Lothringen uručio je spomen-medalje i zahvalnice predstavnicima hrvatskih povijesnih postrojbi.

 

Nastanak hrvatskih grbova

U časopisu Gordogan (br. 35-36, 2017.) objavljena je studija Mate Božića i Stjepana Čosića, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća. U spomenutoj studiji, na temelju brojnih podataka što su tijekom protekloga desetljeća postali dostupni posredstvom interneta, osobito zahvaljujući istraživanjima inozemnih heraldičara (Steena Clemmensena i Briana Timmsa), autori su bitno dopunili i proširili dosadašnje heraldičke i historiografske spoznaje o nastanku, uporabi i simbolici grbova koji su tijekom srednjega vijeka i početkom novoga vijeka bili atribuirani Hrvatskoj/Dalmaciji/“Slovinju“, Slavoniji i Bosni.