Povijesna postrojba „Kliški uskoci“ 12. ožujka svake godine obilježava obljetnicu pogibije Petra Kružića, kliškog kneza i kapetana, mimohodom iz centra grada Rijeke prema Trsatu gdje je Kružić pokopan.
Petar Kružić je bio štovatelj Majke Božje Trsatske te je, kao zavjet Gospi, godine 1531. dao izgraditi trsatske stube od Rijeke do crkve Gospe Trsatske, jednog od najstarijih hrvatskih marijanskih svetišta. Tom je prilikom postavljeno 128 stepenica na najstrmijem dijelu staze. Ostale stube izgrađene su kasnije, pa danas od podnožja na Sušaku do crkve Blažene Djevice Marije ima ukupno 561 stepenica.
Na kraju trsatskih stuba nalazi se kapela sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, koju je također dao izgraditi Kružić. Kako su kopneni putovi prema Klisu bili opasni zbog prodora Osmanlija, Kružić je koristio morski put i na njemu se uzdao upravo u Gospu i sv. Nikolu.
Kružić je dao izgraditi i kapelu sv. Petra koja je nakon njegove smrti postala njegovo posljednje počivalište. Naime, tu je pokopano tijelo ovog neustrašivog branitelja, gdje je kasnije položena i njegova glava kada ju je njegova sestra otkupila od Osmanlija. Na nadgrobnoj ploči pod oltarom svetog Petra u crkvi Gospe Trsatske stoji latinski natpis koji u prijevodu znači:
Ova mramorna ploča pokriva kosti Petra Kružića, kojega, jao, pogubiše Turci. Dok je živio, Senj i Klis se nikada nisu bojali Turaka. Smrt je preuzela njegovo tijelo, nebo dušu, a njegovo junačko djelo po svijetu raznosi vječna slava.
Uz trsatske stube, kapelu sv. Nikole i kapelu sv. Petra, kao vjekovni znamen, do danas je očuvana i velika zavjetna svijeća posvećena zahvalnosti Majci Božjoj na junačkoj pobjedi Kružićeva prijatelja i suborca, uskoka Miloša Pariževića u megdanu (dvoboju) s dotad nepobjedivim Osmanlijom Bakotom Silnim. Posvećena svijeća se, među brojnim drugim umjetninama, nalazi neposredno uz junakov grob u unutrašnjosti trsatske crkve.
Povijesni razlozi tolike Kružićeve odanosti Gospi i svetištu na Trsatu ponajprije su odraz sveukupnog stanja i povijesnih činjenica koje su se događale tijekom tri desetljeća sudbonosne obrane Klisa od neprekidnih nasrtaja Osmanlija. Od cijele Europe, koju su nesebičnom požrtvovnošću branili, uvjerljivo najizdašnija i jedina potpora bilo u hrani, novcu, vojsci ili naoružanju stizala je od strane trojice tada živućih rimskih papa, s kojima je kliški kapetan i knez održavao neuobičajeno intenzivne kontakte. Nakon svake od nebrojenih dobivenih bitaka kliških branitelja redovito su slavila zvona vatikanske katedrale.
Njegovi moderni sljedbenici i štovatelji Kliški uskoci, ispunjeni ponosom na svoje pretke, svaku obljetnicu pogibije Petra Kružića obilježe svečanim postrojavanjem te potom mimohodom ulicama riječke gradske jezgre, preko Korza, te naposljetku usponom na Trsat uz Kružićeve stube. Time odaju počast i održavaju spomen na junačka djela velikog hrvatskog vojskovođe, kliškog kneza i kapetana, Petra Kružića.
