Ovdi di san jednom davno nika,

stina ima dušu od čovika.
Pričali su moji stari; što im znači ova stina,
di uskočko srce tuče, di prkosi od davnina…

 

NOVOSTI

...arhiva vijesti
 

webmaster

 

Tradicionalno zavjetno hodočašće pomoraca

Trsat, 08.svibnja 2011

Iznimno veliki broj štovatelja Majke Božje Trsatske, osobito pomoraca i članova njihovih obitelji, bilo onih u individualnom izdanju ili, pak, onih ostalih iz javnih državnih ustanova, koji, svatko na svoj način, jedu kruh sa sedam kora, predvođenih izaslanstvom Hrvatske ratne mornarice, okupio se prošle nedjelje u prostorima hrvatskog Nazareta – trsatskog svetišta u Rijeci na nesvakidašnjoj svetkovini – Hodočašću pomoraca Majci Božjoj Trsatskoj, koja je, poput brojnih drugih ovo-svibanjskih svečanosti, ove godine posvećena osobitosti jubileja proslave 720. obljetnice postojanja toga svetišta.
 

Sklop vjerskih svečanosti tim povodom u nedjeljno je predvečerje, u koncelebraciji s mnoštvom domaćih franjevaca, kao posebni gost predvodio fra Bože Vuleta, gvardijan svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske. Nakon zajedničke molitve za sve pomorce, uslijedilo je okupljanje uz kapelu sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, kao i blagoslov obnovljenoga svečeva reljefa u njezinoj unutrašnjosti. Nepregledno mnoštvo s tog se mjesta u procesiji potom zaputilo u crkvu Gospe Trsatske, gdje je u osobitom ozračju održana središnja liturgijska svečanost, a program je završen na otvorenim prostorima svetišta kasno u noć velikom pomorskom feštom svjetovnog karaktera.

 

 Posebno upečatljiv dojam u cjelokupnom nizu svečanosti ostavio je naglašeni spomen lika i životnog djela povijesne ličnosti slavnoga hrvatskog vojskovođe, legendarnog uskočkog vođe i herojskog branitelja Europe i cijelog kršćanstva od turske vojne opasnosti u prvoj polovici 16. stoljeća, veleštovanoga Petra Kružića, kapetana, kaštelana i kneza grada Klisa, kapetana senjskog i kneza trsatskog, čiji ovozemaljski ostaci od vremena junačke pogibije 1537. do današnjih dana počivaju pod svodovima svetišta Marijina na Trsatu. Kružić je, naime, za života bio veliki štovatelj Majke Božje Trsatske, čijem se zagovoru, među inim, utjecao i brojnim zavjetnim milodarima. Jedno od njegovih i danas očuvanih i funkcionalnih djela jesu trsatske odnosno Kružićeve kamene stube, jedan od najstrmijih uspona u bilo koje svetište na svijetu, koje gradsko središte Rijeke spajaju s Trsatom. Njih je Kružić 1531., dakle, prije ravno 480 godina dao podići sa svrhom lakšeg dolaska brojnih hodočasnika na Trsat.

 

Preostali njegovi do danas očuvani zavjetni darovi, kao vjekovni znameni i utjelovljenja rijetke pobožnosti su i kamena kapela sv. Nikole, zaštitnika pomoraca na vrhu Trsatskih stuba, kapela sv. Petra i velika zavjetna svijeća posvećena zahvalnosti Majci Božjoj na junačkoj pobjedi Kružićeva prijatelja i suborca uskoka Miloša Pariževića na megdanu s dotad nepobjedivim Turčinom Bakotom Silnim, što se među brojnim umjetninama, a neposredno uz junakov grob nalaze u nutrini trsatske crkve. Povijesni razlozi tolike Kružićeve odanosti Gospi i svetištu na Trsatu ponajprije su odraz sveukupnog stanja i povijesnih činjenica koje su se događale tijekom trodesetljetne sudbonosne obrane Klisa od neprekidnog nasrtaja Osmanlija. Od Europe, koju su nesebičnom požrtvovnošću branili, uvjerljivo najizdašnija potpora bilo u hrani, novcu, vojsci ili, pak, naoružanju, stizala je, naime, od strane trojice tada živućih rimskih papa, s kojima je kliški kapetan i knez održavao neuobičajeno intenzivne kontakte. Nakon svake od nebrojenih dobivenih bitaka kliških branitelja redovito su slavila zvona vatikanske katedrale, a izbjegavajući kopnene opasnosti, Kružić je prema Rimu i natrag, najčešće putovao brodovljem.

 * * * * *

Njegovi moderni sljedbenici i štovatelji iz kulturne udruge Povijesna postrojba „Kliški uskoci“, inače i sami branitelji, dragovoljci Domovinskog rata iz slavne 4. gardijske brigade Hrvatske vojske, iz navedenih povijesnih razloga i jesu imenovani službenom protokolarnom povijesnom postrojbom Hrvatske ratne mornarice, kao preteča njezinih suvremenih jedinica i sveukupnog sastava. Ispunjeni ponosom na svoje pretke, njezini su se članovi na nedjeljnoj trsatskoj svečanosti s mnoštvom razumljivih povijesnih razloga, našli u ulozi posebnih gostiju. Uz svesrdnu potporu trsatskih franjevaca te uz dodatnu pomoć grada Rijeke i njegove turističke zajednice, Kliški uskoci su svoje domaćine najprije počastili svečanim postrojavanjem na Jadranskom trgu, a potom i spektakularnim mimohodom u svojim živopisnim odorama s povijesnim naoružanjem srednjovjekovnoga uskočkog doba i uz glazbenu etno-pratnju dipala i tapana ulicama riječke gradske jezgre, preko Korza, te naposljetku usponom na Trsat uz Kružićeve stube, gdje su svojom slikovitošću uzvisili sveukupnost ozračja i obogatili smislenost sadržaja svetkovine Hodočašća pomoraca Majci Božjoj Trsatskoj.

Uspostavljajući sintezu ukupno doživljene trsatske simbolike i iz nje izvedene temeljne prošlonedjeljne poruke, fra Bože Vuleta je u nesvakidašnje nadahnutoj propovijedi briljantno povezao dimenzije minulih s ovim današnjim i nadolazećim vremenima, velikim izazovima koje svako od tih razdoblja nosi, te univerzalnošću odgovora čiji glavni protagonist je uvijek čovjek, odnosno kvaliteta i količina vrijednosti vjere, moralnosti, odanosti i čovjekoljublja što ih on nosi u svom biću. U vremenima kad tih vrijednosti uzmanjka, tada nastaju i korijeni svekolikih dubokih kriza, pa i onih krajnje posljedičnih – ekonomskih, rekao je. – U krizama se ne smijemo pojedinačno zatvarati, utočište potraživati uvlačenjem u sebe, negoli, naprotiv, izlaze moramo tražiti u hrabrim iskoracima i otvaranju prema drugima.

Bog nije stvorio čovjeka s planom da se on plaši, pogotovo ne svoga bližnjega. Dokaz tomu su svi pomorci koji se stoljećima hrabro odvažavaju upućivati se ususret takvim neizvjesnostima kakve samo mogu biti potencijalne sile oceana i svih mora ovoga svijeta. Okrenemo li se svijetlim primjerima iz prošlosti, to isto pronalazimo u liku slavnog junaka Petra Kružića, koji nam svima ovdje okupljenima treba biti zajednička poveznica i uzor otvorenosti i nesebičnosti. Braneći desetljećima svoj Klis, on je ujedno branio i Europu, kršćanstvo, opstojnost civilizacije. Godine 1523. u jednoj od dviju ključnih bitaka obranio je i moj Sinj. Za ostvarenje tih epohalnih podviga trebala mu je vjera. On ju je imao i zato je bio nagrađen neprekidnom potporom rimskih papa. Trsatske stube, kapela sv. Nikole i ostali njegovi zavjetni milodari tu su pokraj nas, ali je najvažnije da je ovdje među nama i danas prisutan njegov duh vjere, zajedništva i odanosti. Zato smo i ja i ovi momci u odorama slavnih kliških uskoka pozvani doputovati na ovu trsatsku svetkovinu iz srca udaljene Dalmacije. Presnažna je ta nasljedovana nit, a da bismo joj tek tako mogli odoljeti. Mi smo samo nastavljači dubokog štovanja Marijine svetosti u današnjoj Hrvatskoj. Odnosi s vatikanskim poglavarima za nas su povijesna konstanta, od Kružićeva vremena naovamo najbolje potvrđena kroz lik blaženog Ivana Pavla II., koji, ne samo što je bio presudan u priznanju novovjeke hrvatske neovisnosti, nego nas je i ustrajno pohodio i hrabrio na našem putu u budućnost. Njegovo djelo nastavlja Benedikt XVI. koji će nas uskoro također pohoditi blagoslivljajući staze kojima kročimo i formalno u zajednicu europskih naroda. Uspostavimo unutar sebe ono konačno zajedništvo, vjeru i samopoštovanje, koji će nas sviju izvesti na pučinu budućnosti i vidjet ćete kako se tada nemamo čega bojati – zaključio je fra Bože Vuleta, čestitajući i želeći sreću svim pomorcima.

 Sreten Mihovilović

     

 

ORGANIZIRANI POSJETI

TVRĐAVI "KLIS"

 

Doček od strane dijela pripadnika povijesne vojne formacije "Kliskih uskoka" u živopisnim povijesnim odorama i s izvornim naoružanjem

Razgledanje povijesnih znamenitosti unutar tvrđave u pratnji uskočkih vodiča, s posjetom crkve sv. Vida

Razgledanje izložaka iz muzejske zbirke povijesnog uskočkog oružja i odora u objektu Uskočke oružarnice

Atrakcija promatranja uskočkog izvedbe

* Mačevalačkih dvoboja

* Bacanja i hvatanja koplja u letu

* Gađanja meta sportskim lukom i strijelom

 

više informacija na telefon

098 / 177 18 36

091 / 899 63 69

više...

 
 

© 2016 kliskiuskoci.hr